Back

ⓘ Megafauna




Megafauna
                                     

ⓘ Megafauna

Megafauna su velike, vrlo velike ili ogromne životinje. Njihova uobičajena definicija je težina od 45 kilograma. Time u megafaunu spadaju mnoge životinje koje se inače ne smatraju vrlo velikim, poput crvenog klokana, ali i čovjeka.

Ovaj termin se najčešće koristi da bi se opisale životinje koje su dosta veće od čovjeka, ali nisu pripitomljene. Njega se posebno povezuje sa pleistocenskom megafaunom - divovskim kopnenim životinjama poput mamuta, dlakavih nosoroga i sl. Također se koristi za najveće moderne divlje životinje, posebno za slona, žirafu, nilskog konja, nosoroge, losa, kondora, itd.

Osim toga se često koristi za neke divovske vodene životinje, posebno kitove, za bilo koje veće divlje ili pripitomljene životinje poput većih antilopa i goveda, kao i za dinosaure i druge izumrle divovske gmazove.

Ovaj termin se ponekad koristi za opisivanje životinja obično izumrlih koje su veće u odnosu na češći ili jedini preživjeli oblik te životinje, npr. za vilin konjica iz perioda karbona koji je imao raspon krila od 1 m.

                                     

1. Ekološka strategija

Megafauna - u smislu najvećih sisavaca i ptica - se uglavnom oslanja na dug život, spor rast populacije, nisku stopu smrtnosti, malo ili nijednog prirodnog grabežljivca koji je u stanju ubiti odrasle. Ove karakteristike ih čine vrlo ranjivima na ubijanje od strane ljudi.

                                     

2. Masovna izumiranja

Jedno vrlo poznato izumiranje megafaune, holocensko izumiranje, se desilo na kraju zadnjeg ledenog doba. Tada su izumrle mnoge velike životinje ledenog doba, poput dlakavog mamuta u Sjevernoj Americi i na sjeveru Euroazije. Postoje razni mogući razlozi tom izumiranju, poput izlova od strane čovjeka, promjene klime, bolesti, udara meteorita i druge. Međutim, ovo izumiranje pri kraju pleistocena je bilo samo jedno od više izumiranja megafaune koja su se odigrala u zadnjih 50 000 godina na većini površine Zemlje, s tim da su Afrika i Azija dobrim dijelom bile pošteđene. Izvan Euroazije su se izumiranja megafaune dešavala kontinent po kontinent, slijedeći širenje ljudi po svijetu i nema veze sa klimom. Australija je prva pogođena prije oko 50 000 godina, potom su slijedili Solomonski otoci prije 30 000 godina, Amerike prije 13 000 godina, Kipar prije 9000 godina, Antili prije 6000 godina, Nova Kaledonija prije 3000 godina, Madagaskar prije 2000 godina, Novi Zeland prije 800 godina, Maskareni prije 400 godina i Komandorski otoci prije 250 godina. Zapravo, skoro svi izolirani otoci imaju primjer nekog izumiranja nakon dolaska Homo sapiensa.

Nastavljeni izlov i uništavanje staništa je dovelo do još izumiranja megafaune u nedavnoj prošlosti i oni se smatraju velikom opašnošću za životinje i u budućnosti.

Brojna masovna izumiranja su se odigrala ranije u Zemljinoj povijesti, kada je jedan dio ili sva megafauna tog vremena također izumrla. Najpoznatije je izumiranje dinosaura krajem krede. Međutim, ta ranija izumiranja su bila globalnija i nisu obuhvaćala samo megafaunu; npr. mnoge biljke, vodeni beskralježnjaci i planktoni su nestali zajedno sa dinosaurima.

                                     

3. Primjeri

Ispod su važni primjeri megafaune u smislu velike životinje:

  • Crveni klokan Macropus rufus je najveći živi australski sisavac i tobolčar koji može težiti do 85 kilograma. Međutim, njegov izumrli srodnik, Procoptodon goliah je dostizao 230 kilograma, a najveći tobolčar svih vremena je bio Diprotodon mogao je težiti do 2750 kg. Izumrli psoglavi vučak 160 kg je bio mnogo veći od današnjih tobolčara mesoždera.
  • razred Mammalia
  • infrarazred Metatheria
  • red Diprotodontia
  • nadred Afrotheria
  • infrarazred Eutheria
  • red Proboscidea
  • Slonovi su najveće kopnene životinje. Oni i njihovi srodnici su nastali u Africi, ali donedavno su imali skoro kozmopolitsku rasprostranjenost. Afrički slon je u ramenima visok 4.3 metra i težak je do 13 tona. Među nedavno izumrlim surlašima su mamuti Mammuthus, koji su bliži slonovima, i mastodonti Mammut koji su u daljem srodstvu s njima.
  • red Sirenia
  • Najveća sirena je karipski lamantin Trichechus manatus, težak do 1500 kg. Stellerova morska krava Hydrodamalis gigas je bila vjerojatno pet puta masivnija, ali su je ljudi istrijebili 27 godina nakon njenog otkrića na komandorskim otocima, 1741. godine. U pretpovijesti je ona živjela i na obalama sjeveroistočne Azije i sjeverozapadne Sjeverne Amerike; onda su je istrijebili aboridžini.
  • podred Xenarthra
  • red Cingulata
  • Pripadnici Glyptodontidae su bili grupa velikih i oklopnih životinja sličnih ankilosaurima. U srodstvu su sa današnjim pasancima. Evoluirali su u Južnoj Americi, invazirali su Sjevernu Ameriku i izumrli su na kraju epohe pleistocena.
  • red Pilosa
  • Neki pripadnici podreda Folivora su bili spore kopnene životinje, kao i gliptodonti. I oni su dospjeli do Sjeverne Amerike i proširili su se dalje na sjever. Najveći od njih, Megatherium i Eremotherium, su dostizali veličinu koja se mogla mjeriti sa veličinom današnjih slonova.
  • nadred Euarchontoglires
  • Najveći živi primat, težak do 266 kg, je gorila Gorilla beringei i Gorilla gorilla, sa tri ili četiri podvrste koje su kritično ugrožene. Izumrli Archaeoindris je dostizao sličnu veličinu, dok je Gigantopithecus iz jugoistočne Azije, moguće, bio nekoliko puta veći.
  • red Primates
  • red Rodentia
  • Postojeća kapibara Hydrochoerus hydrochaeris iz Južne Amerike, najveći glodavac na svijetu, teži do 65 kg. Neke sjeverne nedavno izumrle forme su bile veće: Neochoerus pinckneyi je bila oko 40% teža; Castoroides ohioensis je bio sličan. Izumrla Amblyrhiza inundata sa nekoliko karipskih otoka je možda bila i veća. Međutim, prije nekoliko milijuna godina, u Južnoj Americi su živili mnogo veći glodavci. Phoberomys pattersoni, poznat od jednog gotovo potpunog skeleta, je vjerojatno dostizao 700 kg. Nepotpuni ostaci vrste Josephoartigasia monesi pokazuju da je ona možda težila i više od jedne tone.
  • U velike mačke spadaju, između ostalih, tigar Panthera tigris i lav Panthera leo. Najveća podvrsta, teška do 306 kg, je sibirski tigar P. tigris altaica prema Bergmannovom pravilu. Pripadnici roda Panthera su prepoznatljivi po morfološkim osobinama koje im omogućavaju rikanje. U veće izumrle mačke spadaju američki lav, Panthera leo atrox i južnoamerički sabljozubi tigar.
  • red Carnivora
  • Medvjedi su veliki mesožderi podreda Caniformia. Najveći živući su polarni medvjed Ursus maritimus težak 680 kg i podvrsta mrkog medvjeda, Ursus arctos middendorffi, slične veličine po Bregmannovom pravilu. Izumrli Arctodus simus iz Sjeverne Amerike je bio najveći kopneni grabežljivac tijekom pleistocena i dostizao je 1136 kg.
  • Perajari su vodene životinje koje su evoluirale od svojih srodnika medvjeda. Južni morski slon Mirounga leonina sa Antarktika je najveći mesožder svih vremena, a mužjaci mogu dostići 6-7 metara duljine.
  • nadred Laurasiatheria
  • Nosorozi su neparnoprstaši sa rogovima od keratina, istog proteina od kojeg se sastoji kosa. Oni su među najvećim živućim kopnenim sisavcima, odmah poslije slonova nilski konji su malo manji. Tri ili pet postojećih vrsta je kritično ugroženo. Njihovi srednjoazijski srodnici, indrikoteri su bili najveći kopneni sisavci svih vremena.
  • red Perissodactyla
  • Tapiri su biljožderi sa kratkom surlom, sliče svinjama i malo su se promijenili u zadnjih 20 milijuna godina. Nastanjuju tropske kišne šume jugoistočne Azije i Južne i Srednje Amerike i u njih spadaju najveće kopnene životinje dvije spomenute regije.Postoje četiri vrste.
  • Nilski konj Hippopotamus amphibius je najteži parnoprstaš; on i kritično ugroženi patuljasti vodenkonj Choeropsis liberiensis se smatraju najbližim srodnicima kitova.
  • Žirafe Giraffa camelopardalis su najviše kopnene životinje i dostižu visinu od 6 m.
  • U goveda spadaju najveće preživjele kopnene životinje Europe i Sjeverne Amerike. Indijski bivo Bubalis arnee, bizoni bison i B. bonasus, i gaur Bos gaurus mogu dostići težinu od preko 900 kg.
  • red Artiodactyla
  • Kitovi, delfini i pliskavice su vodeni sisavci. Plavi kit Balaenoptera musculus je najveći od njih i najveća životinja koja je ikada živjela. Ulješura Physeter macrocephalus je najveći kit zuban, kao i najglasnija životinja i ima najveći mozak pet puta je veći od čovjekovog. Kit ubojica Orcinus orca je najveći delfin.
  • red Cetacea
  • red Struthioniformes
  • Nojevke su jedna drevna i raznolika grupa ptica neletačica koje se mogu naći u raznim dijelovima svijeta jer je prije bio samo jedan, Gondwana. Najveću pticu na svijetu, noja Struthio camelus, prevazilazi izumrli Aepyornis sa Madagaskara, najteži u grupi, kao i izumrli Dinornis sa Novog Zelanda, najviši, koji je mogao narasti do 3.4 m visine. Oni su primjer otočnog gigantizma.
  • razred Aves
  • Izumrli pripadnici Dromornithidae iz Australije, poput Dromornisa su možda prelazili u veličini i nojevke. Zbog svoje male veličine za kontinent i svoje izoliranosti, Australija se ponekada naziva najvećim otokom na svijetu; time bi ove vrste također mogli biti otočni divovi.
  • red Anseriformes
  • red Crocodilia
  • Pravi aligatori i krokodili su veliki poluvodeni gmazovi, od kojih je najveći morski krokodil Crocodylus porosus, koji može težiti 1360 kg. Daleki preci krokodila i njihovi srodnici su dominirali svijetom u kasnom trijasu, sve dok neobjašnjivo izumiranje na prelazu u juru nije dopustila da ih dinosauri preteknu.
  • razred Reptilia
  • red Saurischia
  • U pripadnike Saurischia iz jure i krede spadaju sauropodi, najduže dugi do 40 m i najteže kopnene životinje ikada Argentinosaurus je dostizao 80-100 metričkih tona ili 90-110 kratkih tona, kao i teropodi, najveći kopneni grabežljivci Spinosaurus je težio 7-9 tona.
  • red Squamata
  • Dok najveći gušter na svijetu, komodski varan, može dostići duljinu od 3 metra, njegov izumrli australski srodnik Megalania je možda bila dvostruko duža. Srodnici ovih varana, mososauri, su bili glavni morski grabežljivci tijekom krede.
  • Najtežom postojećom zmijom se smatra Eunectes murinus dok se Python reticulatus do 8.7 m smatra najdužom. Jedna izumrla pliocenska australska vrsta roda Liasis je dostizala duljinu od 10 m, dok je Titanboa iz paleocenske Južne Amerike rasla 12-15 m, a procjenjuje se da je težila oko 1135 kilograma.
  • red Testudines
  • Najveća kornjača na svijetu je kritično ugrožena sedmopruga usminjača Dermochelys coriacea, koja može težiti do 900 kg. Od ostalih kornjača se razlikuje po tome što joj nedostaje koštani oklop. Najveće kopnene kornjače su galapagoška kornjača Geochelone nigra i Geochelone gigantea, koje teže do 300 kg.
  • Najveća živuća koštunjača je veliki bucanj Mola mola, čija je prosječna težina 1000 kg. Iako je filogenetski on koštunjača, njegov skelet se uglavnom sastoji od hrskavice, koja je mekša od kosti. Ima tijelo oblika diska i opkreće se svojim velikim perajama; hrani se uglavnom meduzama.
  • razred Actinopterygii
  • red Tetraodontiformes
  • Kritično ugrožena moruna Huso huso, koja može težiti 1476 kg, najveća je jesetra i smatra se najvećom ribom koja se iz mora seli u slatke vode radi razmnožavanja.
  • red Acipenseriformes
  • Kritično ugroženi Pangasianodon gigas, koji može težiti do 293 kg, se obično smatra najvećom slatkovodnom ribom.
  • red Siluriformes
  • Najveća živuća riba mesožder je velika bijela psina Carcharodon carcharias, koja dostiže težinu od 2240 kg. Njezin izumrli srodnik Megalodon je bio dug skoro 20.3 metara i time je najveća ajkula i najveća riba grabežljivac svih vremena.
  • razred Chondrichthyes
  • red Lamniformes
  • red Orectolobiformes
  • Najveći morski pas svijetu, riba hrskavičnjača, je kitopsina Rhincodon typus, koja može preći težinu od 21.5 tona. Hrani se planktonom.
  • Manta birostis je još jedna riba koja se hrani planktonom i najveća je raža jer može dostići težinu od 2300 kg.
  • red Rajiformes
  • razred Cephalopoda
  • red Teuthida
  • Brojna dubokomorska bića pokazuju dubokomorski gigantizam. U njih spadaju divovska lignja Architeuthis i orijaška lignja Mesonychoteuthis hamiltoni; za obije se smatra iako ih se rijetko nađe da dostižu duljinu od 12 m ili više. Ova druga je najveći bezkralježnjak na svijetu i ima najveće oči na svijetu. Ulješure love obje ove vrste.


                                     
  • pojaviti u stvarnosti. Mnogo češće se pod time podrazumijevaju stvorenja iz mitologije. Film o čudovištima Kriptozoologija Megafauna Nakaza Morsko čudovište
  • kolutićavaca, dug 2 metra. Ova stvorenja žive na hidrotermalnim otvorima koji im osiguravaju ogromne količine energije. Megafauna Otočna patuljastost
  • Wisconsinska glacijacija je zauzela veći dio kasnog pleistocena. Mnogi dijelovi megafaune su nestali tokom perioda, a trend se nastavio i u holocenu. Isto tako
  • pećinski ljdui anakronistički žive zajedno sa dinosaurima i drugim oblicima megafaune koji su bili izumrli desecima miliona godina prije nastanka prvih homo
  • vodenkonja bile su: Divovski vodenkonj Hippopotamus major bio je dio megafaune ledenog doba, a možda ga je lovio neandertalac Euroazijski vodenkonj Hippopotamus
  • i specijacija vrsta. Sveukupno, u ovom području obitava sva ugrožena megafauna Palaua, 746 vrsta riba, preko 385 vrsta koralja, najmanje 13 vrsta morskih
  • crnačkih naseljenika Madagaskara i evropskih sila tamošnja praktički sva megafauna je istrebljena. Do istrebljenja koje vrše evropljani tijekom kolonijalne
  • moderni oblik tokom pleistocena. Masovno izumiranje krupnih sisavaca megafaune koje je uključivalo mamute, mastodonte, sabljozube tigrove, gliptodonte
  • kilograma, s tim da su mužjaci krupniji od ženki, i spadaju u afričku megafaunu Nepredvidiva priroda i veličina ovih divova ih svrstava u red najopasnijih
  • dolaska čovjeka na sjevernoamerički kontinent. Ljudski lovci istrijebili su megafaunu kojom se Canis dirus dotada bio hranio, a, za razliku od sivih vukova
  • drugdje uključujući konje i deve također izumrle. Ovo izumiranje američke megafaune se često objašnjava dolaskom predaka današnjih američkih Indijanaca. Kroz

Users also searched:

...