Back

ⓘ Bosna i Hercegovina



                                               

Tvrtko I Kotromanić

Stjepan/Stefan Tvrtko I Kotromanić je bio Bosanski ban od 1353. do 1377. godine, a zatim i prvi Bosanki kralj do 1391. godine. Uspeo je da postane kralj Bosne, Pomorja i Zapadnih strana, a krunisan je i za kralja Bosne. Bio je sin kneza Vladislava, brata bosanskog bana Stjepana II, i Jelene Šubić, kćerke Jurja II. Šubića iz hrvatske vladarske obitelji Šubića, te unuk Stjepana I. Kotromanića i Jelisavete, kćerke srijemskog kralja Stefana Dragutina i Katarine, unuke Bele IV. Stjepan I. je imao prvu ženu prije Jelisavete. Njegova sestra je bila Katarina, grofica Celja, majka Hermana II. Celjs ...

                                               

Džamija i medresa Mehmed-paše Kukavice

Mehmed-paša Kukavica bio je bosanski valija u dva maha šest i po godina 1752-1756. i 1757-1760. Istakao se gradnjom mnogih poznatih objekata. U 18. vijeku grad Foča se više ne širi, a zadužbine Mehmed-paše Kukavice se grade u postojećem gradskom tkivu. Prema tarihu isklesanom u kamenoj ploči, dimenzija 50x50 cm, koja bila je uzidana iznad ulaznih vrata, džamija sagrađena je 1751/1752 i bila je posljednja džamija koja je sagrađena u Foči. Natpis, u obliku pjesme, napisan je turskim jezikom, nesh-talik pismom u četiri dvostiha: Državnik hadži Mehmed, Čauš-baša sultana svjetova, sultana Mahmu ...

                                               

Kraljevina Hrvatska i Slavonija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je samosvojno kraljevstvo unutar Austro-Ugarske Monarhije. Pripadala je Zemljama Krune Sv. Stjepana, to jest mađarskom dijelu Monarhije, u kojem je poglavar doma Habsburgovaca vladao kao kralj. Često je nazivana i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ili jednostavno Trojednica. Uključivala je središenje i sjeverne dijelove današnje Hrvatske, bez Dalmacije i Istre kojima je izravno upravljala Austrija, bez Međimurja i Baranje koji su direktno pripadali Mađarskoj, kao i Rijeke koja je posebnim od Ugarske dodanim aneksom Hrvatsko-ugarske nag ...

                                               

Bistra voda

Bistra voda je balada sarajevske rock grupe Regina koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2009. u Moskvi. Pjesmu je skladao i napisao sam član grupe, Aleksandar Čović. Pjesma je službeno izabrana 12. siječnja 2009., među konkurencijom u kojoj su bili Irina Kapetanović, Storm i Hari Mata Hari, a službeno je predstavljena 1. ožujka 2009. Izvučena je za nastup u prvom polufinalu i to kao posljednja, 18., pjesma večeri. Nakon prvog polufinala ušla je, sa još 9 zemalja, u veliko finale gdje su nastupali 12. Nakon zbrajanja glasova, pjesma je zauzela izvrsno 9., od 25. mjesta, sa ...

                                               

Balkan

Za ostale upotrebe, v. Balkan razvrstavanje. Balkan, historijski i geografski region smješten na poluostrvu u jugoistočnoj Evropi. Granice poluostrva su definisane rijekama Kupa, Sava i Dunav sve do uliva u Crno more. Balkansko poluostrvo geografski je smiješteno između Jadranskog mora, Crnog mora,Egejskog mora i Mramornog mora. Iako se danas pojam "Balkan" kao jedna od geografskih regija Evrope polahko napušta, i dalje ga neku autori uzimaju kao regiju te postoji više definicija za ograničavanje, ali obično se smatra da Balkan sadrži barem kopnene delove Grčke, Makedonije, Albanije, Srbij ...

Bosna i Hercegovina
                                     

ⓘ Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina, država u jugoistočnom dijelu Europe, smještena na zapadu Balkanskog poluotoka. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa Hrvatskom, sa istoka sa Srbijom i Crnom Gorom. Glavni grad zemlje je Sarajevo. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše Jugoslavije.

                                     

1. Historija

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali Iliri. Bila je sastavni deo Rimskog carstva. U VII veku su je naselili Sloveni. Bosna se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit. Za rodni list Bosne se uzima ugovor između Bosanskog bana Kulin i dubrovačke republike 1189godine. Najveći uspon je doživela za vreme Tvrtka I Kotromanića, koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i Srbije. Stefan Vukčić Kosača se 1448.

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod Otomansko carstvo 1463, a Hercegovina 1482.Nastaje spajanje Bosne i Hercegovine. Ubrzo islam prihvataju slavenski stanovnici Bosne različitih vjera: pripadnici crkve bosanske, pravoslavci, rimokatolici. Otomansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili čestio oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je Bosansko-hercegovački ustanak započet jula 1875. u Hercegovini. 1878. na Berlinskom kongresu je odlučeno da Austro-Ugarska ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. 1908. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. Gavrilo Princip je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda 28. juna 1914. Sarajevskim atentatom je otpočeo Prvi svetski rat. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u Jugoslaviju. Za vreme Drugog svetskog rata bila je u sastavu tzv. Nezavisne države Hrvatske.

Od 1945. do 1992. je federalna Republika Jugoslavije. Nezavisna je od 6. aprila 1992. 1992-1995. Nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini počinje rat jer etnički Srbi ne priznaju rezultate referenduma na kojem je većinom glasova Hrvata i Bošnjaka BiH izglasana neovisnost. Rat je završen Dejtonskim mirom kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: Federacija Bosne i Hercegovine koja obuhvata 49% teritorije, Republika Srpska koja obuhvata 47% teritorije BiH. 2005 i distrikt Brčko oko 4% teritorije BiH

                                     

2. Politika

Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli entiteti i kantoni. Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od SFRJ, iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je Sarajevo.

Evropski parlament bira visokog predstavnika. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Miroslav Lajčak iz Slovačke. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: Federacija bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a Republika Srpska bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

Parlamentarna skupština je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon državne vlade. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po entitetima. U procesu je i prerastanje grada Tuzla u osmi sluzbeni grad Bosne i Hercegovine.

                                     

2.1. Politika Kantoni

Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

  • Kanton 10
  • Hercegovačko-neretvanski kanton
  • Sarajevo kanton
  • Bosansko-podrinjski kanton
  • Zapadnohercegovački kanton
  • Srednjobosanski kanton
  • Posavski kanton
  • Zeničko-dobojski kanton
  • Unsko-sanski kanton
  • Tuzlanski kanton
                                     

3. Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice:

  • Vrhbosanska nadbiskupija
  • 1 Nadbiskupija
  • Trebinjsko-Mrkanska biskupija
  • Banjolučka biskupija
  • Mostarsko-Duvanjska biskupija
  • 3 Biskupije

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije franjevačke provincije:

  • Hercegovačka franjevačka provincija
  • Franjevačka provincija Bosna Srebrena
                                     

4. Geografija

Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom Balkanu, a graniči s Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa Srbijom i Crnom Gorom na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić 2.386 m. Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se Kukavičko jezero, Boračko jezero, Modračko jezero itd. Buško jezero je najveće umjetno jezero u BiH, a najdulja rijeka je Bosna koja se nalazi isključivo u BiH.

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. lipa, javor, grab, bagrem, klen, u središnjem bukva, grab, javor, smreka, jasen itd., a u južnom dijelu postoji makija.

Grad Neum u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

Klima u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima mediteranska. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su Banja Luka, Zenica, Mostar, Sarajevo i Tuzla.

Najveći gradovi su Sarajevo, Banja Luka grad: 195.692, 1991. popis, Zenica grad: 145.517, 1991. popis, Tuzla grad: 131.861, 1991. popis i Mostar.



                                     

4.1. Geografija Vode

Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:

  • Ukrina je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda.
  • Drina je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad.
  • Usora je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš.
  • Vrbas teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu
  • Bosna je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime.
  • Una protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać.
  • Spreča desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova.
  • Sava je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška.
  • Krivaja je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.
  • Sana protiče kroz Sanski Most i Prijedor i na sjeveru se uliva u Unu.
  • Neretva je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u Jadransko more. Na rijeci se nalazi grad Mostar.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.



                                     

5. Povijesno-zemljopisne regije

Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove pokrajine neke se i preklapaju međusobno:

  • Semberija nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju Sava i Drina
  • Bosna
  • Donji Kraji
  • Bosanska Krajina preklapa se s Turskom Hrvatskom, naziv je uveden u 19. stoljeću
  • Turska Hrvatska ; i Cazinska Krajina je dio nje
  • Završje Tropolje: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj
  • Hercegovina

    • Posavina
    • Cazinska Krajina od Une na zapad
                                     

5.1. Povijesno-zemljopisne regije Priroda

Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. Biosfera BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

                                     

5.2. Povijesno-zemljopisne regije Flora

U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U Nacionalnom parku Sutjeska nalazi se prašuma Perućica, jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume hrastova i bukvi. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, smrča, jela i borova. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, timijana i valerijane. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina Bjelašnica kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, hrastova kitnjaka, glogova i crnih bukvi. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

Orasi su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu čempresi koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: ljubičica, lincura, narcis, kamilica, sremuš, jagorčevina itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast orhideja, primjerice vrste crvena naglavica Cephalanthera rubra ili vimenjak Platanthera chlorantha. Usled tople klime u ovom regionu rastu ljiljani. Tu su i retke vrste iz porodice tulipana, kao što su Tulipa biflora, rasprostranjena od Hrvatske do Albanije, ili Tulipa orphanidea, koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj endemskih vrsta. Bosanski ljiljan je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta Lilium jankae koja je dugo bila neklasifikovana.

                                     

5.3. Povijesno-zemljopisne regije Fauna

Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono nezavisno od životinja u drugim regijama.

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu Hutovo blato žive jegulje. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput rakova.

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. Zelena žunja živi u listopadnim šumama, a crna žunja u četinarskim. Lešinari su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su suri orlovi karakteristični za planine i krajeve blizu mora, i sokolovi vetruške rasprostranjeni u cijeloj zemlji. Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.



                                     

6. Gospodarstvo

Poslije Makedonije, Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u socijalističkoj Jugoslaviji.

Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila 1996 98., ali rast se znatno usporio 1999. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine 1990. godine.

Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 41%.

U Posavini se uzgajaju žitarice i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod Neretvinog donjeg toka, uzgaja se vinova loza te rano povrće i voće. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no stočarstvo je veoma razvijeno.

                                     

7. Stanovništvo

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3.531.159 stanovnika, od toga 62.85 % u Federaciji BiH, 34.79 % u Republici Srpskoj i 2.95 % u Distriktu Brčko. Najveću etničku zajednicu čine Bošnjaci, koji sa 50.11 % stanovništva čine i apsolutnu većinu.

                                     

7.1. Stanovništvo Podaci iz prošlih popisa

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 43.47% Muslimani kasnije pod imenom Bošnjaci, 1.366.104 31.21% Srba i 760.852 17.38% Hrvata, 242.682 5.54% ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 2.38% ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani, a 99% Srba su pravoslavci. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

  • Etnički sastav: Muslimani 39.5 %, Srbi 32 %, Hrvati 20.4 % i drugi.
  • 1981. 4.124.256 stanovnika.
  • Etnički sastav: Muslimani 39.6 %, Srbi 37.2 %, Hrvati 20.6 % i drugi.
  • 1971. 3.746.111 stanovnika.
  • Etnički sastav: 42.9 %, Muslimani 25.7%, Hrvati 21.7 % i drugi.
  • 1961. 3.277.948 stanovnika.
  • 1953. 2.847.790 stanovnika.
  • Etnički sastav: Srbi 44.4 %, Muslimani 31.3 %, Hrvati 23 % i drugi.
  • Etnički sastav: Srbi 41.6 %, Muslimani 34.7 %, Hrvati 22.6 % i drugi.
  • 1948. 2.565.283 stanovnika.

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. Prosječna starost iznosi 39 godina. Gustoća je 78 stanovnika po km 2.

Glavne vjere su islam 45-50% i kršćanstvo ukupno 45% - pravoslavci 30%, katolici 15%. Ireligioznost iznosi 29%.

Prirodni priraštaj iznosi oko 5% te stanovništvo raste otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

                                     

8. Kultura

Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki uticaj na ostale zemlje Balkana, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz Mađarsku, jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne Nobelove nagrade: Vladimir Prelog dobio ju je za hemiju, a i Ivo Andrić za književnost. Glavni grad Sarajevo je bio domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara, koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

                                     

8.1. Kultura Muzika

Muzika Bosne i Hercegovine ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak sevdalinka, ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi "sevdah" - ljubav.

                                     

8.2. Kultura Književnost

Bosansko-hercegovačku književnost čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. Ivo Andrić je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti 1961 godine za "kompletan književni opus o historiji jednog naroda". Vrhunac tog rada je bio roman "Na Drini ćuprija". Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se Alhamijado književnost.

                                     

8.3. Kultura Film

Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na bosansko-hercegovački film. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika. Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se pojačano budi i otprve donosi fantastične rezultate. Filmski režiser Danis Tanović je 2002. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film "Ničija zemlja" u kategoriji najbolji strani film. Ogromnu popularnost je stekao i film Remake u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice "Gori vatra", kao i njegov sljedeći projekt, film "Kod amidže Idriza". Slično je i sa filmom "Ljeto u Zlatnoj Dolini" Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film "10 minuta" režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. godine. Posebnu pažnju je dobio film Grbavica režiserke Jasmile Žbanić koji je nagrađen Zlatnim medvjedom na festivalu Berlinale 2006. godine. Film Ostavljeni iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, sjajno je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

                                     

8.4. Kultura Religija

Važno je spomenuti da je prisutnost triju vjera u Bosni i Hercegovini imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. Sarajevo je jedini grad pored Jerusalima, koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat Zemaljskog muzeja u Sarajevu je sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom agresije na BiH 1992-1995. Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti Begovu džamiju i Carevu džamiju u Sarajevu, Aladža džamiju u Foči, Ferhadija džamiju u Banja Luci, džamije u Mostaru, Travniku i Livnu, te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: Stari most u Mostaru, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Arslanagić most u Trebinju, te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci Bistrici u Livnu.

Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani franjevačke provincije Bosna srebrena u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter baš kao i pravoslavne crkve i objekti, građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u Italiji, Francuskoj i Dalmaciji. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Tuzli, Trebinju, Livnu i Bosanskoj Krupi. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu.

                                     

8.5. Kultura Mediji

U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banja Luci. Dnevni Avaz je najtiražniji list u zemlji i mješavina dnevnika i tabloida, Oslobođenje baštini bogatu tradiciju političkog novinarstva kod nas, dok su banajlučke Nezavisne novine jedinstven glas angažiranog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su BH Dani, Slobodna Bosna, Ljiljan, Start i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine BHTV 1 i BH Radio 1, te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije FTV u Federaciji i Televizije Republike Srpske RTRS u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti OBN, NTV Hayat, ATV, BN TV i Pink BH, a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine.

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

                                     

8.6. Kultura Filatelija

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:

  • Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
  • Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
  • Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,

Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom EUROPA.

                                     

9. Sport

Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u rukometu. Sarajevski košarkaški klub Bosna je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. Fudbalski klub Sarajevo, Fudbalski klub Željezničar i Fudbalski klub Velež su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su Abas Arslanagić, Asim Ferhatović, Ivan "Ivica" Osim, Mirza Delibašić, Safet Sušić, Miroslav "Ćiro" Blažević, Dušan "Duško" Bajević, Sergej Barbarez, Jasna Merdan-Kolar, Blaž Slišković, Zvonimir "Noka" Serdarušić, Vahid Halilhodžić, Boro Primorac, Meho Kodro, Edin Džeko, Elvir Bolić, Mirsad Hibić, Ivan Ćurković, Zoran Savić, Muhamed Konjić, Savo Milošević, Amel Mekić, Enver Marić, Larisa Cerić, Muhamed Toromanović, Elvir Baljić, Vedad Ibišević, Mehmed Baždarević, Kemal Mešić, Enid Tahirović, Miralem Pjanić, Emir Spahić, Refik Šabanadžović, Sabahudin Delalić, Senjanin Maglajlija, Jasmin Mrkonja, Denijal Pirić, Enver Koso, Fahrudin Omerović, Muhamed Mujić, Milorad Karalić, Markica Dodig, Slađana Golić, Radmilo Mihajlović, Zlatan Arnautović, Mirsad Terzić, Ljupko Petrović, Elvir Krehmić, Ognjen Koroman, Vlatko Marković, Tomislav Piplica, Irfan Smajlagić, Josip Katalinski, Mensur Peljto, Eldin Jelašković, Anel Hidić, Zijad "Zijo" Poljo, Mario Stanić, Halid Demirović, Ajdin Pašović, Dragomir "Dragan "Okuka, dr.Nebojša Popović, Marjan Beneš, Anton Josipović, Damir Mulaomerović, Sanda Dubravčić-Šimunjak, Damir Mršić, Josip Glavaš, Boris Živković, Haris Brkić, Kasim Kamenica, Predrag Pašić, Kenan Bajramović, Husnija Fazlić, Predrag Nikolić, Edhem Šljivo, Đorđe Lavrnić, Zlatan Bajramović, Faruk Hadžibegić, Dragan Perić, Nikola Nikić, Sejo Bukva, Dževad Alihodžić, Vladimir Petković, Bibija Kerla, Damir Doborac, Zdravko Govedarica, Drago "Mišo" Smajlović, Borki Predojević, Zlatan Saračević, Vedin Musić, Hamza Alić, Danijel Šarić, Hasan Salihamidžić, Sabahudin Bilalović, Islam Đugum, Tima Džebo, Slobodan Janjuš, Vesna Bajkuša, Zdenko Kožul, Mladen Bojinović, Mirza Varešanović, Bojan Bogdanović, Adnan Harmandić, Vukašin Višnjevac, Ivan Ivančić, Jasmin Hukić, Dževad Šećerbegović, Izet Hajrović, Gordan Firić, Ivan Ljubičić, Damir Radončić, Đuro Kodžo, Kenan Hasagić, Velimir Petković, Nedžad Fazlija, Saša Starović, Adnan Ćatić, Zoran Planinić, Josip Bukal, Bilal Šuman, Predrag Danilović, Aleksandar Đurić, Bariša Krasić, Draženko Ninić, Bakir Beširević, Haris Mujezinović, Boris Živković, Edin Bašić, Stanko Barać, Rade Bogdanović, Lejla Hrelja, Behudin Bašović, Ivan Sokolov, Silvana Mirvić, Zoran Martinović, Sejad Salihović, Almira Brkić, Ena Zeković, Marin Čilić, Emir Mutapčić, Radoje Đerić, Nenad Marković, Edhem Sirćo, Alen Škoro, Mirza Teletović, Svetlana Kitić, Almir Turković, Henry Domercant, Dželaludin Muharemović, Darko Martinović, Željko Petrović, Sabit Hadžić, Ivana Ninković, Dževad Poturak, Vlatko Glavaš, Mara Lakić, Vukašin Stojanović, Razija Mujanović, Risto Vidaković, Adnan Jaškić, Ivica Grlić, Nermin Bašović, Mehmed Skender, Mirza Mešić, Nihad Đedović i Sead Hasanefendić.

                                     

10. Promet

Postoje cestovni, željeznički, riječni riječna luka Bosanski Brod te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

                                     

11. Vanjske veze

  • Ured visokog predstavnika
  • Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
  • Podaci o BiH - CIA objavljeni u "World Factbook 2004"
  • BHtourism.ba
  • OSCE Misija u Bosni i Hercegovini
  • Centralna Banka Bosne i Hercegovine
Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →