Back

ⓘ Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini



                                               

Koski Mehmed-pašina džamija

Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru je smještena u Starom gradu, na lijevoj obali Neretve, između rijeke, ulice Kujundžiluk, oko 150 metara sjeverno od Starog mosta i oko 20 metara južno od Male tepe. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čine Koski Mehmed-pašina džamija sa medresom, šadrvanom, turbetom i haremom.

                                               

Sahat-kula

Sahat-kula je arhitektonska karakteristika evropskih gradova koji su bili pod vlašću ili uticajem Osmanskog carstva. Sahat-kule su građene isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, i to naročito u Bosni i Hercegovini. Sahat-kula predstavlja osmanlijsku varijaciju zapadnoevropskog oblika gradskog zvonika. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica, kako bi veći broj stanovnika mogao čitati vrijeme. Sahat je arhaični oblik riječi sat. Prvi javni sat u Osmanskom carstvu" prokucao je” u Skoplju, između 1566. i 1572. godine, a donesen je iz zauzetog Sigeta

                                               

Sultan-Sulejmanova džamija (Blagaj)

Izgrađena je 1519/20. godine na ime sultana Sulejmana II Zakonodavca, što se vidi iz natpisa u stihovima uklesanog na kamenoj ploči iznad vrata Careve džamije. Džamija i njeni službenici su se izdržavali iz prihoda vakufa ove džamije, koje je dotirala država. Ubraja se u jednu od najstarijih potkupolnih džamije u Bosni i Hercegovini. Nekada je bila potkupolna, a u XIX. stoljeću kada se kupola srušila izvršena je rekonstrukcija i napravljena je drvena kupola koja leži na osmougaonom tamburu. Rekonstrukcija je izvedena 1892 prema projektnoj dokumentaciji koju je izradio austrijski arhitekt M ...

                                               

Džamija Hasan-paše Predojevića

Džamija Hasan-paše Predojevića nalazi se u Polju, Grabovica, opština Bileća, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 16. do 22 maja 2006. godine, donijela je odluku da se džamija proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik

                                               

Kuća Ive Duspera

Kuća Ive Duspera u Kraljevoj Sutjesci je smještena u naselju Prijeko na desnoj obali rječice Trstivnica u Kaknju, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH. Familija Dusper porijeklom je iz Rakitnog u Dalmaciji. U Sutjesku su doselili iz Duboštice krajem XVIII - početkom XIX stoljeća. Kuća je građena etapno, počev u prvoj polovini XIX stoljeća. Vremenom je dograđen sprat i drugi dijelovi). Pripada tipu bosanske kuće iz osmanskog perioda. Izgrađena je od lokalnog materijala, kamena, drveta i ćerpiča. Kuća je rad domaćih majstora. Sastoji se od prizemlja, prvog sprata i t ...

                                               

Historijsko gradsko područje Trebinja

Historijsko gradsko područje Trebinja, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina predstavlja očuvan i reprezentativan primjer urbanog naselja, sa istorijskim, umjetničkim i estetskim, dokumentarnim, društvenim i ambijentalnim vrijednostima. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 16. maja 2019. godine, donijela je odluka da se historijsko gradsko područje Trebinja proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović. Nacionalni spomenik obuhvata tri zone zaštite, prema peri ...

                                               

Kuća Nurije Pozderca

Kuća Nurije Pozderca je bosanski tip kuće sa prepustom, i pripadala je porodici Pozderac. Nalazi se u Cazinu, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH.

                                               

1460-e

1460 Sjedište Krbavske biskupije premješteno iz Udbine u Modruš. Blaž Baromić ispisao glagoljički Mavrov brevijar. Samostan u Svetom Petru u Šumi postaje pavlinski. 1461 Katarina Branković se ove godine odrekla svih imanja u Sloveniji i Hrvatskoj sem Krškog. Prvi spomen: Gomirje. Bosanski ban Stjepan Tomašević nastavlja borbu sa hrvatskim banom Pavlom Sperančićem oko zemalja Talovaca sa hercegom Stjepanom i krbavskim knezovima bi mu uzeo grad Klis. 5. 11. - Mletačka općina ovlašćuje knezove Splita i Zadra da ponude novac za Klis i Ostrovicu. Nikola Modruški biskup nedavno premeštene Krbavs ...

                                               

Istanbul

Istanbul, grad smješten na Bosforskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog, bizantinskog i otomanskog. Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njenim glavnim gradom. Ovo je najveći grad u Turskoj i njeno kulturno i gospodarsko središte. Grad je izabran za Europski grad kulture za 2010. godinu, zajedno sa Pečuhom u Mađarskoj i Essenom u Njemačkoj.

                                               

Ankara

Ankara je glavni grad Republike Turske, administrativni centar Provincije Ankara, u regiji Centralna Anadolija. Sa svojih 3 203 362 stanovnika u užem centru ona je drugi grad po veličini u Turskoj. To je slavni grad po svojim mačkama - Angora, Angora zečevima i Angora kozama poznatim po dugoj dlaci iz koje se dobija skupocjeni moher

                                               

Bursa

Bursa je grad u sjevernozapadnoj Turskoj, administrativni centar Provincije Bursa, u regiji Marmara. Sa svojih 1 194 687 stanovnika u užem centru ona je četvrti grad u Turskoj. Bursa je bila prijestolnica Osmanskog carstva između 1326. - 1365. U to vrijeme zvali su je Hüdavendigar Božji dar, danas je zovu Yeşil Bursa Zelena Bursa zbog brojnih parkova i gustih šuma koje okružuju grad. Bursa je neraskidivo povezana sa planinom Uludağ koja je danas pozato tursko skijalište.

                                               

1520-e

1520 siječanj-veljača - Turske čete provaljuju u okolicu mletačkih gradova Zadar, Šibenik, Trogir, Split; jedna četa od 3.000 ljudi se probila kroz Hrvatsku do Istre. svibanj - Bosanski Turci haraju Hrvatskom od Krbave i Une do Senja. 17. 5. - Jak zemljotres u Dubrovniku, povodom kojeg će biti podignuta Crkva sv. Spasa. Zatim: u Siriji dolazi do pobune namesnika Ghasalija pa Sulejman šalje Mađarima čauša Behrama sa mirovnom ponudom, ali ovi odugovlače i možda ubijaju poslanika - razlog za rat. svibanj/lipanj - Biskup Toma Niger, poslanik bana Berislavića, u Briselu kod cara Karla V. 20. 5. ...

Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini
                                     

ⓘ Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini

Osmanska arhitektura nastala je u Maloj Aziji pod uticajem islamske umjetnosti i razvijala se i širila istovremeno sa osmanskom državom.

Kad se pojavila na Balkanu i Bosni i Hercegovini još je bila u fazi razvoja, bez ustaljene forme i građevne tradicije. Kada se pogledaju spomenici iz XV vijeka, još uvijek se vidi neodređenost formi, traženje novih i boljih oblika. Početna faza ove arhitekture starocarigradski stil traje na cijelom području turske države do polovine XVI stoljeća, sve do Kodža Mimar Sinana i njegovih glasovitih učenika. Nakon toga arhitektura ima sasvim jasno izbalansirane oblike i građevnu tradiciju.

U tom periodu u Bosni i cijelom turskom carstvu je nastao najveći broj spomenika te umjetnosti i to stoljeće se označava kao zlatni vijek osmanske arhitekture i umjetnosti uopšte. Razvoj arhitekture tekao je sa širenjem države i jačanjem njene ekonomske moći. Poslije poraza pod Bečom turska država doživljava stalne neuspjehe, koje prati i opadanje građevne umjetnosti. Nema više onih bogatih zadužbina i sjajnih spomenika XVI stoljeća i sve se svodi na popravke i podizanje manjih objekata.

Domaći graditelji, primajući orijentalne oblike, uvijek su ih prilagođavali ekonomskim prilikama svoje sredine i domaćim tradicijama i tako ih transformirali u gotovo specifičan arhitektonski izraz.

Poznata su dvojica domaćih graditelja, Nedžar Hadži Ibrahim i Sinan, koji su živjeli u Sarajevu u XVI vijeku i ostavili dvije male džamije kao svoje zadužbine. Dunđeri su bili isključivo domaći ljudi, i upravo su oni, gradeći stambene kuće, male džamije, dućane i male magaze, doprinijeli fizionomiji gradova iz turskog doba koja je potpuno dobila osmanski pečat.

Bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg za gradnju svojih zadužbina angažovao je majstore iz Dalmacije i Dubrovnika pa zidovi nekih njegovih građevina isti su kao zidovi dubrovačkih građevina toga vremena.

Nijedan spomenik ove arhitekture u Bosni i Hercegovini ne odlikuje se svojom glomaznošću već se skladno ukomponirao u svoju sredinu. Oni su više strukturni, pejzažni i slikoviti, nego što su monumentalni.

I koliko god je ta arhitektura u svojoj biti bila vezana za orijentalne oblike, ona je u Bosni poprimila i specifičnu, domaću notu, pa se može i nazvati bosanskohercegovačka arhitektura orijentalnog tipa.

Hrišćanski dio stanovništva i dalje je gradio sakralne objekte u ranijim stilovima, jer je postojala tradicija u ovoj arhitekturi. Naselja su se počela graditi po novom principu podjele na zanatsko-trgovački dio – čaršiju i stambeni dio naselja – mahalu. Do ovoga je došlo zbog toga što u predtursko doba nije bilo pravih gradskih naselja.

Arhitektura je bila najrazvijenija umjetnost u Osmanskom carstvu. Vladarev dvor i institucija vakufa bili su glavni nosioci gradnje javnih i sakralnih objekata, za razliku od hrišćanskih zemalja gdje je crkvena organizacija glavni nosilac arhitektonske djelatnosti.

                                     

1. Stambena gradska kuća

Nova stambena kuća koju su donijele Osmanlije predstavljala je razvijeniji tip u odnosu na zatečenu drvenu kuću seoskog tipa. Kuća je jasno raščlanjena na prizemlje od kamena i sprat od drveta sa ispunom od ćerpiča ili od dasaka oblijepljenih malterom. Do sprata vodi drveno stepenište u otvoreni prostor divanhane. Sobe su niske sa drvenom tavanicom. Na podu je prostrt ćilim, sredina sobe je slobodna. U njoj porodica danju objeduje na niskim sinijama, a noću spava na dušecima prostrtim po ćilimu. Posteljina je danju u uzidanim drvenim ormarima. Ispod prozora je sećija sa šiljtetima i jastucima.

Sobe su doksatno izbačene iznad prizemlja. Doksat izražava savladavanje sile teže, težnja za lebdenjem.

Krov je kosi i četvorovodni.

U početku su kuće bile odmaknute od ulice i okrenute ka bašti. Vremenom su se primicale ulici, da bi se u XIX vijeku gradile sa doksatom iznad ulica.

Bogatije kuće imale su dva dvorišta: muško, sa ekonomskim dijelom, i žensko, porodično, sa bunarom ili česmom i cvijećem.

Bogatija vlastela gradila je i ishodne kuće za potrebe odmora u ljetnom periodu, sličnih arhitektonskih rješenja.

                                     

2. Džamija

Džamije u Bosni i Hercegovine nose sve oznake osmanske arhitekture, ali su skromnijih dimenzija. Izuzev dvije, sve su u tlocrtu kvadratnih dimenzija. Imaju centralni molitveni prostor. U sredini prednjeg zida tog prostora je mihrab, polukružna niša, gdje stoji imam dok predvodi molitvu. U desnom prednjem uglu je minber ili propovijedaonica u vidu uzdignutog jednokrakog stubišta. Pozadi je mahvil, uzdignuti prostor gdje za vrijeme klanjanja stoji mujezin. Ispred ulaza je sofa ili trijem, kao smišljeni psihički posrednik između ulice svijeta buke i džamije mjesta tišine

Munara je obavezni dio džamije, prvenstveno sa desne strane. Razlikuju se po visini, veličini i obliku presjeka i materijalu od kojeg su izgrađene drvo, kamen.

Postoji nekoliko tipova džamija.

Jednoprostorna potkupolna džamija je jednostavna arhitektonska kompozicija, sa malobrojnim elementima konstrukcije, raščlanjenosti pa i dekoracije.

  • Jusuf-pašina Kuršumlija džamija u Maglaju,
  • Jeni džamija u Travniku iz 1549. godine
  • Aladža džamija u Foči iz 1550. godine, kao najzanimljiviji i najreprezentativniji predstavnik
  • Čekrekjčina džamija u Sarajevu iz 1526. godine. Najstarija sačuvana potkupolna džamija u Sarajevu je Čekrekjči Muslihudinova džamija koja je izgrađena 1526. godine. Ova džamija je po mnogo čemu posebna. Njoj nedeostaje uobičajeni trijem specifičan za potkupolne džamije. Umjesto tijema, s prednje strane džamije, nalaze se trgovačke radnje koje su ukomponirane u džamijsku cjelinu. Specifičnost ove džamije je i munara koja je uvučena u centralni kubus objekta. Čekrekčijina džamija objedinjuje tradiciju bursanskog i ranocarigradskog stila, što ukazuje da je riječ o gradnji koja prethodi klasičnom osmanskom arhitektonskom stilu.
  • Šišman Ibrahim-pašina džamija u Počitelju,
  • Ferhadija džamija u Sarajevu,
  • Karađoz-begova džamija u Mostaru,
  • Džamija sultana Selima II u Knežini kod Sokoca.
  • Sinan-begova džamija u Čajniču,
  • Alipašina džamija u Sarajevu,

Drugom tipu džamija sa kupolom i polukupolom pripadaju samo dvije:

  • Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu iz 1531. godine, po projektu glavnog osmanskog mimara Adžema Esira Alija. Sama godina izgradnje džamije upućeuje na prelazni period u osmanskoj arhitekturi, te je ona jedan od posljednjih objekata građenih u ranocarigradskom stilu.
  • Ferhat-pašina džamija u Banja Luci.

Poseban tip, i najbrojniji, su džamije sa četverovodnim krovom i ravnom drvenom tavanicom. Dijele se u dva podtipa: tip jednoprostorne džamije, koji preovladava, i tip džamije sa stupovima. Ovom drugom tipu u Bosni pripada desetak džamija velikih dimenzija koje se javljaju u Bosni u posljednjim stoljećima osmanske uprave. Ovaj tip džamija predstavlja novo tlocrtno rješenje gdje stupovi nose tavanicu i mahvil postavljen duž prednjeg i dva bočna zida. Arhitektonski najznačajnija džamija ovog tipa u Bosni i Hercegovini je:

  • Sulejmanija džamija u Travniku Šarena džamija, izgrađena 1815. godine na temeljima mnogo starije. U prizemlju je ispod čitave džamije kameni bezistan u kojem je ranije bilo 10 dućana, koji su danas uklonjeni. Molitveni prostor je iznad bezistana.
  • Magribija džamija u Sarajevu
  • Gazanferija džamija u Banja Luci
                                     

3. Bezistan

Bezisten je složena riječ od arapskog bezz i perzijskog nastavka istan, a znači mjesto gdje se bez ili platno prodaje od svile, pamuka i lana. Kasnije je korišten za prodaju i druge skupocjene robe.

Bezisteni su vrlo solidno građene zgrade. Zidani su od kamena i presvedeni kupolama ili bačvastim svodovima. Osnovica im je pravougaonik ili kvadrat. Zidovi su im debeli metar i više.

Privredni život i graditeljska ekspanzija Sarajeva i drugih većih gradova u 16. vijeku bili su u znaku trgovine i zanatstva, najviše zahvaljujući poslovnoj preduzimljivosti dubrovčana. Uvozi se razna tekstilna roba, riža, papir, čoha. Izvozi se vosak, živa stoka, koža. Da bi se unaprijedila trgovina, sagrađena su tri bezistana u Sarajevu, dva u Travniku i jedan u Banja Luci.

  • Mehmed-begov bezistan,
  • Gazi Husrev-begov i
  • Rustem-pašin Brusa bezistan je izgrađen 1551. godine u Sarajevu. Njegov osnivač je Rustem-paša Opuković, porijeklom iz Sarajeva ili iz njegove okoline. Ima 6 velikih kupola, promjera 7 metara visina vrha kupole je oko 12.50 m iznad poda prizemlja bezistana, i 2 kupolice koje su izvedene od turske cigle. Kupole se oslanjaju na dva stupca. Svi prozorski otvori kao i otvori vrata imaju šembrane izvedene od fino obrađenog kamena, a krila vrata i prozorski kapci su od kovanog gvožđa. Jedini je primjerak potkupolnog bezistana na prostorima bivše Jugoslavije. Nakon austrougarske okupacije korišten je kao magacin vojničkih uniformi, trgovina manufakturne robe, paromlin, kao magacinski prostor, tržnica mliječnih proizvoda i robna kuća suvenira. Od 2001 enterijer Brusa bezistana je preuređen tako da je dobio funkciju stalne postavke Muzeja grada Sarajeva. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. jula 2006. godine, donijela je odluku da se proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, Amra Hadžimuhamedović predsjedavajuća, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik.


                                     

4. Sahat-kula

Izgradnja objekata ove vrste na području Osmanskog carstva započela je sredinom XVI stoljeća. Urbani razvoj, ali i potreba obavljanja pet molitvi koje su islamski vjernici obavezni obaviti u određeno vrijeme dana, propisanih Kuranom, uslovili su rasprostranjenost sahat-kula. Predstavlja jednoprostoran objekat sa skoro kvadratnom osnovom čije su stranice oko 3.60 x 3.60 m. Izgrađena je od kamena i zidovi su prosječne debljine 80 cm, međusobno su povezani krečnjačkim malterom.

                                     

5. Turbeta u Bosni i Hercegovini

Turbe je mauzolej, obično bogatijeg, poznatijeg čovjeka, od vjerskog ili kulturnog ugleda. Ovi objekti predstavljaju vrlo vrijedne objekte osmanlijske memorijalne arhitekture. Najčešće su zidani objekti, rjeđe od drveta.

Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →